Obred hadža
OSMI DAN ZUL-HIDŽDŽETA
Obredi hadža počinju osmog dana mjeseca zul-hidždže. U jutarnjim satima, hadžija koji obavlja et-temetu’u, oblači ihrame. Prije oblačenja ihrama uradit će sve ono što je uradio kada ih je oblačio zbog obavljanja ‘umre (okupati se, namirisati i klanjati). Ihrame će obući na mjestu svog smještaja u Mekki. Hadžije koje obavljaju preostale dvije vrste hadždža, kiran i ifrad, nisu ni skidali ihrame. Tog jutra sve hadžije izlaze na Minu prije podne-namaza. Na Mini klanjaju podne, ikindiju, akšam i jaciju. Četverorekatne namaze klanjaju po dva rekata, s tim da ih ne spajaju, nego ih obavljaju u njihovom propisanom vremenu. Noć također provode na Mini, gdje će sutradan klanjati sabah-namaz. Oni koji su prije propisanog vremena (osmog zul-hidždžeta) došli na Minu, ihrame neće oblačiti prije tog vremena.
U sunnet spada i to da hadžija tu noć, osmi na deveti zul-hidždže, provede na Mini. Kada obavi sabah-namaz devetog dana zul-hidždže, sačekat će dok ne izađe sunce, nakon čega će se uputiti ka Arefatu. Ići će smireno i staloženo, učeći telbijju, spominjući u zikru Uzvišenog Allaha, dž.š., učeći Kur’an. Poželjno je da što više uči telbijju i izgovara: La ilahe illellahu vahdehu la šerike lehu, lehul-mulku, ve lehul-hamdu ve huve ‘ala kulli šej’in kadir, Allahu ekber, elhamdulillah, zahvaljujući se Gospodaru svih svjetova.
DEVETI DAN ZUL-HIDŽDŽETA (Dan boravka na Arefatu)
Boravak na Arefatu je rukn bez kojeg hadždž nije ispravan. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
„Hadždž je Arefat.“ (Bilježe Ebu Davud i Et-Tirmizi)
Dan boravka na Arefatu je najbolji dan u kome je sunce granulo. U tom velikom danu sve hadžije odlaze u dolinu Arefata gdje borave od nastupanja podne-namaza pa sve do akšama. Uzvišeni Allah, dž.š., hvali se ovim hadžijama pred melekima. Imam Muslim u svome Sahihu bilježi hadis od Aiše, r.a., da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
„Nema dana u kojem Allah, dž.š., oslobodi više Svojih robova od Vatre kao što je to na dan Arefata. Uzvišeni se približi i, hvaleći se pred melekima, kaže: ‘Šta žele ovi ljudi?’“
„Molimo Uzvišenog da nas obaspe Svojom dobrotom i blagodatima.“
Sunnet je da hadžija vrijeme prije podne-namaza provede na Nemiri (mjesto uz Arefat), ako je u mogućnosti. Tu će klanjati podne i ikindiju (spojeno), te ući na područje Arefata gdje će ostati do zalaska sunca. Na tim svetim mjestima naći ćemo dosta putokaza i znakova koji će nam olakšati kretanje.
Naš boravak na Arefatu ispravan je bez obzira na kojem mjestu na Arefatu bili.
Hadžija mora nastojati iskoristiti svoje vrijeme provodeći taj dan u izgovaranju telbijje i zikru. Poželjno je da što više izgovara istigfar i traži oprosta, da izgovara la ilahe illellah, elhamdulillah, subhanallah. On će se skromno i skrušeno obraćati svome Gospodaru moleći za sebe, svoju porodicu, svoju djecu i za svu braću muslimane. Kada nastupi podne-namaz, imam će održati hutbu u kojoj će prisutne podsjetiti na Uzvišenog Allaha, dž.š., i objasniti im propise. Zatim će klanjati podne i ikindiju, spojeno i skraćeno, sa jednim ezanom i dva ikameta, kao što je to učinio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Hadžija neće klanjati ništa prije, između ili poslije obavljanja podne i ikindija-namaza.
Hadžije su dužne, u ovom mubarek i blagoslovljenom danu, da se klone svih prijestupa i grijeha koji će umanjiti njihovu nagradu u ovom velikom i plemenitom danu.
GREŠKE KOJE HADŽIJE ČINE NA DAN AREFATA
Veliki broj hadžija na dan Arefata čini određene prijestupe, a mi ćemo spomenuti neke:
Boravak van granica Arefata sve do zalaska sunca, a zatim odlazak na Muzdelifu. Ko ovako postupi njegov hadždž nije ispravan.
Nije dozvoljeno napustiti Arefat prije zalaska sunca.
Guranje i uznemiravanje drugih ljudi zbog penjanja na brdo Arefe, izlaska na njegov vrh, potiranja ili obavljanja namaza na tom mjestu.
Okretanje prema brdu Arefe prilikom činjenja dove – sunnet je da se dova upućuje prema Kibli.
MUZDELIFA
Nakon zalaska sunca hadžije idu prema Muzdelifi. Tamo klanjaju akšam i jaciju spojeno i skraćeno. Tu noć će prespavati i ujutro klanjati sabah-namaz.
Pogreške:
Sakupljanje kamenčića odmah po dolasku, prije namaza.
Uvjerenje da se kamenčići moraju sakupljati samo u Muzdelifi.
Pranje kamenčića (nije zabilježeno da je to radio Poslanik, s.a.v.s).
Olakšano je ženama, iznemoglima i djeci da napuste Muzdelifu nakon pola noći.
DESETI DAN ZUL-HIDŽDŽETA – KURBAN-BAJRAM
Nakon bacanja kamenčića na Veliko džemre i šišanja, hadžiji je dozvoljeno sve osim intimnog odnosa.
Zatim slijedi:
Tavaful-ifade – rukn bez kojeg hadždž nije ispravan.
Ko nije obavio sa’j nakon ‘umre, sada ga obavlja.
DANI TEŠRIKA
Počinju akšamom desetog zul-hidždžeta i traju tri dana. Hadžija:
Baca kamenčiće na sva tri džemreta.
Donosi tekbir pri svakom bacanju.
Spominje Allaha, upućuje dove.
Kloni se gužve i uznemiravanja drugih.
Hadžija koji želi napustiti Minu nakon drugog dana (12. zul-hidždže) mora to učiniti prije zalaska sunca.
OPROSNI TAVAF (TAVAFUL-VEDA‘)
Zadnji obred koji hadžija obavlja. Obavezan za sve osim žena u hajzu ili nifasu.
Hadis:
„Neka vaš zadnji susret u Mekki bude sa Kabom“ (Muttefekun alejhi).